Od ilustracije do 3D modeliranja
Ilustracija latinski je crtež ili slika koja tumači, dopunjuje ili urešava neki tekst; odražava stil i ukus vremena te manire autora. Dokumentarističkoj ilustraciji je cilj što vjernije prikazati neki predmet ili događaj, a veliko je značenje imala prije izuma fotografije. U dječjoj knjizi ilustracija može prevladavati nad tekstom ili ga potpuno zamijeniti (slikovnica).
Ilustracija je veoma stara umjetnička forma, i javlja se kao vjerski prizori na papirusu u Starom Egiptu. U Europi su najstarije rimske ilustracije iz 6. st., a u srednjovjekovnim kodeksima su započele kao oslikavanje početnih riječii (inicijal), a kasnije su minijature ispunjavale cijelu stranicu knjige urešeni temperom i pozlatama. Pored kršćanskih, postoje i brojni primjeri iluminiranih rukopisa u Islamu i drugim religijama, s razlikom u motivima, prikazima, ornamentici i tehnici.
Sa sve većom sekularizaciom društva, minijature su ukrašavale i osobne molitvenike, skolastičke radove, herbarije, karte za igru i dr. Troškovi njihove izrade su bili visoki sve do uvođenja papira koji je u Europu stigao iz Kine zahvaljujući Marku Polu. Tada su se ilustracije umnožavale postupkom ksilografije (drvorez) - urezivanjem u drvene ploče odvojeno od teksta.
Izumom tiska krajem 15. stoljeća tržište knjiga se još više proširilo, a tehnika bakropisa omogućila je finiju i detaljniju izradu ilustracija. U isto vrijeme nastaju raskošni renesansni prikazi poput Botticellijeve ilustracije Danteovih djela.
Kada su se u 17. stoljeću pojavile prve dnevne novine i magazini, oslanjali su se na litografske ilustracije. Ilustracije su bile osobito popularne u književnim djelima u doba romantizma, kada se javlja najveći broj znamenitih autora (Gustav Dore). U 19. stoljeću je uporaba jeftinijih fotomehaničkih postupaka, osobito u knjigama i časopisima namijenjenima širokoj potrošnji.
XIX stoljeće je zapravo veoma bitno razdoblje za ilustrirane knjige. Naročito u Engleskoj je bila uspješna ilustratorska škola s urezivačima - graverima koji su stvarali krasne i delikatne slike u viktorijanskom stilu a i sama tehnika štampanja se dalje usavršavala. Međutim, pojava fotografije je opasno ugrozila crtače i slikare. Nadalje, reklame su otvorile prostor za pojavu ilustriranih postera i plakata mnogi su se poznati umjetnici izrazili i na ovaj način (Henri de Toulouse-Lautrec).
U današnje vrijeme, nasuprot dječijoj literaturi, ilustracije rijetko ukrašavaju knjige za odrasle, s izuzetkom njihovih korica. S jedne strane ovim su ilustratori dobili veliku slobodu pri izboru tehnika i stila pa su stvarali prava umjetnička djela. S druge strane, tržiste je postalo veoma suženo, čak u i današnjem svijetu reklama. Danas se za ilustriranje uveliko koriste fotografija i računarska tehnologija.
Potoje najraznovrsnije tehnike: akvarel, tempera, akrilik, olovka, kreda, pastel, urezivanje itd, dakle sve poznate slikarske tehnike osim tehnike slikanja uljanim bojama (jer iziskuje dugotrajno sušenje); kao i škole: italijanska, francuska, japanska, engleska, japanska, američka itd. Podloge su također raznovrsne i u međusobnoj su vezi sa odabranom tehnikom: papir, karton, drvo, platno, te ostali materijali koji primaju boju. U novije vrijeme tu je i "grafika" realizovana djelomično ili u potpunosti uz pomoć računara.
Online zarada od kreiranja i prodaje ilustracija, fotografije i dizajnerskih radova moguća je učlanjivanjem na stranice koje se bave posredovanjem u prodaji autorskih radova kao što su "Fotolia", "Dreamstime", "Bigstockphoto", "123RF" i druge manje poznate.








